Ljudi računaju na brzo i djelotvorno reagiranje bolnica i zdravstenih ustanova kao na konopac za preživljavanje i glavni oslonac pomoći.
Kada zdravstvene ustanove zakažu u izvanrednim stanjima ili katastrofama, tragedija je još veća. Kada bolnica kolabira ili su njene funkcije poremećene, životi koji ovise o hitnim mediciskim službama mogu biti izgubljeni. Prekidi u pružanju rutinskih zdravstvenih usluga također mogu imati teške posljedice.
Kod hitnih stanja velikih razmjera, kao što su ona uzrokovana potresima ili poplavama, neke zemlje su ostale bez gotovo 50% svojih bolničkih kapaciteta, upravo onda kada je spašavanja života bilo najakutnije potrebno.
Osim što izazivaju još veću patnju i gubitak života, zakazivanje zdravstvenih ustanova tijekom neke nesreće može izazvati bučne prosvjede javnosti, posebno kada se smatra da su građevine loše kvalitete ili da se nisu poštivala pravila izgradnje.
Javna briga o sigurnosti bolnica je u potpunosti opravdana. Kao što pokazuje ovaj dokument, iznenađujuće je mala razlika u cijeni izgradnje nove bolnice koja može podnijeti šokove potresa, poplava ili snažnih vjetrova. A još manje košta preoblikovati postojeće ustanove da funkcioniraju u kritičnim trenucima. Ne košta gotovo ništa integrirati upravljanje rizikom i pripravnost na krizna stanja u bolničke operativne planove.
U povodu Svjetskog dana zdravlja ove godine, Svjetska zdravstvena organizacija zastupa niz najboljih praksi koje se mogu provoditi, u bilo kojim ekonomskim prilikama, da se bolnice učini sigurnima u kriznim stanjima. Osim sigurne lokacije i elastične konstrukcije, održanju kritičnih funkcija bolnice može pomoći dobro planiranje i provođenje vježbi pripravnosti za hitna stanja. Dokazane mjere kreću se od sustava ranog uzbunjivanja do jednostavne procjene sigurnosti bolnice, od zaštite opreme i potrepština do pripreme osoblja da se nosi sa problemom masovnih nesreća i mjerama kontrole infekcija.
Različiti tipovi izvanrednih stanja donose različite tipove ozljeda, kao što su nagnječenja u potresima i hipotermija u poplavama, s odgovarajućim potrebama za obukom i nabavom medicinskog materijala.
Spomenute potrebe se mogu predvidjeti unaprijed kao i potrebe prilagodbe sustava da podnesu različite intenzitete udara na funkcioniranje bolnica.
Širom svijeta broj hitnih stanja i katastrofa je u porastu. Ovaj će se trend u budućnosti sigurno nastaviti, budući da je često urbanizacija povezana sa naseljavanjem ljudi na nesigurnim lokacijama, a klimatske promjene sve češće uzrokuju ekstremne klimatske učinke. Svjetska zdravstvena organizacija upozorava na potrebu pravovremenog identificiranja rastućeg broja područja u kojima može doći do katastrofe.
Golemo iskustvo potvrđuje golemu isplativost, također na političkoj razini, kada bolnice ostanu u funkciji kao otoci sigurnosti i pouzdanosti usred katastrofe i beznađa. Nikada ne smijemo zaboraviti: bolnice i zdravstvene ustanove predstavljaju značajno ulaganje. Održavanje funkcionalnosti bolnica u kriznim stanjima čuva to ulaganje, dok također štiti zdravlje i sigurnost ljudi – što je naša prva i najvažnija briga.
Dr Margaret Chan
Generalna direktorica SZO
Prijevod:
Ured Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj
**********************************
Ured Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj
Radnička cesta 41
Zgrada SPAZ, 8. kat
10000 Zagreb
Tel: (01)23 29 618;
Fax: (01) 23 29 619
E-mail: a.kaic-rak@wholo.hr
|
