Nedavno objavljena studija u uglednom medicinskom časopisu Lancet pokazala je da dojenje može doprinijeti smanjenju rizika od raka dojke, a protektivni učinak dojenja je to veći, što žena duže doji.
Zna se da hormonalni i reproduktivni čimbenici (dob prve menstruacije, broj porođaja, karakteristike menstrualnog ciklusa, dob menopauze) utječu na rizik oboljevanja od raka dojke. Radna grupa koja istražuje hormonalne čimbenike kod raka dojke (Collaborative Group on Hormonal Factors in Brest Cancer) provela je retrospektivnu studiju analizom podataka iz 47 epidemioloških studija iz 30 zemalja kako bi istražila povezanost dojenja i raka dojke. Rezultati su bili slijedeći: žene koje su oboljele od karcinoma dojke imale su manji broj porođaja nego kontrolna skupina. Uz to, manji postotak žena s karcinomom dojke koje su rodile je ikad dojilo, a trajanje dojenja je bilo kraće u usporedbi s kontrolnom skupinom. Prema rezultatima studije, autori procjenjuju da bi učestalost karcinoma dojke u razvijenim zemljama mogla biti značajno smanjena kad bi žene imale veći broj djece i kad bi postotak dojilja kao i dužina dojenja bio veći.U zaključku se navodi da mali postotak žena koje doje i kratko trajanje dojenja, što je tipično za razvijene zemlje, uvelike doprinosi visokoj učestalosti raka dojke u tim zemljama.
Majka koja doji čuva i svoje, i zdravlje svoga djeteta.Brojna istraživanja su pokazala da dojenje ima veliku ulogu u postizanju optimalnih zdravstvemih učinaka kako za djete tako i za majku. Dosad su otkriveni mnogi pozitivni učinci dojenja na zdravlje majke i djeteta i njihov broj neprestano raste. Majčino mlijeko osigurava sve nutritivne i zaštitne (otpornost prema bolestima) faktore koji su potrebni djetetu za njegov rast i razvoj, i ne mogu ih u potpunosti nadomjestiti adaptirana mlijeka za dojenčad. Mnoge studije su pokazale da su pozitivni učinci na djete i majku proporcionalni s duljinom dojenja - što majka duže doji svoje dijete, pozitivni učinci na zdravlje su veći.
Dokazani pozitivni učinci dojenja na dijete
• optimalna količina, kakvoća i probavljivost majčinog mlijeka
• bolje sazrijevanje imunološkog sustava
• bolje sazrijevanje funkcija probavnih organa
• manja smrtnost djece u 1. godini života
• manja učestalost novorođenačke sepse
• manja učestalost crijevnih infekcija
• manja učestalost nekrotizirajućeg enterokolitisa
• manja učestalost infekcija dišnih puteva, upala srednjeg uha i meningitisa
• manja učestalost alergijskih bolesti
• bolji imunološki odgovor na cijepljenje
• manje hospitalizacija i posjeta liječniku
• pozitivan učinak na psihološki razvoj i emocionalnu povezanost s majkom
• Pozitivan učinak na kognitivni razvoj
Dokazani pozitivni učinci dojenja na majku
• pospješuje emocionalnu povezanost majke i djeteta
• brža involucija maternice i manje krvarenja nakon poroda (manji rizik za razvoj anemije)
• manja učestalost karcinoma dojke prije menopauze
• manja učestalost karcinoma jajnika prije menopauze
• manja učestalost infekcija mokraćnih puteva
• brže mršavljenje nakon poroda – smanjena učestalost pretilosti inducirane trudnoćom
• manja učestalost osteoporoze u menopauzi
• mogućnost hranjenja djeteta na svakom mjestu, bez posebnih priprema hrane i pribora za hranjenje
• odgađa ovulaciju nakon poroda čime osigurava razmak između trudnoća
Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije je da sva djeca, osim rijetkih iznimaka zbog medicinski uvjetovanih razloga trebaju dobivati sključivo majčino mlijeko barem u prvih šest mjeseci života. S dojenjem treba nastaviti i u drugoj polovici prve godine života, uz postupno dodavanje druge hrane (dohrana). Nakon prve godine života djeteta dojenje se može nastaviti, sve dok i majka i dijete to žele.
Dojenje je instinktom prirođena vještina, no u razvijenim civilizacijama u određenog broja žena pojavljuju se teškoće koje se međutim u prvim danima poslije poroda mogu uz malo napora i pomoći okoline prevladati. Stvaranje i ispuštanje mlijeka je vrlo osjetljivo i dinamično zbivanje koje zahtjeva prilagodbu i majke i djeteta. Ima majki koje spontano, jednostavno i bez ikakve pomoći uspješno doje, no ako imate teškoća, ne očajavajte, ne dopustite da vas obuzme panika i ne odustajte!
Istraživaja pokazuju da je mali broj (manji od 5%) majki koje doista ne mogu dojiti iz nekog medicinskog razloga (ti razlozi mogu biti od strane majke i/ili djeteta). Stoga se nemojte olako ubrojiti u tih nekoliko postotaka. Dajte vremena sebi i djetetu da se naviknete jedno na drugo i uskladite se u dojenju. Ne odustajte prerano (barem prvih 6 tjedana).
Pozovite stručnjaka – patronažnu sestru, vašeg obiteljskog liječnika ili ginekologa, kažite im za svoje teškoće i prepustite im da oni odluče je li vrijeme da odustanete od daljnjih pokušaja, odnosno da pređete na tzv. umjetnu prehranu.
Važno je da žene budu informirane o svim dobrobitima koje dojenje ima za zdravlje njih samih i njihovog djeteta kako bi mogle donijeti odluku što je najbolje za njih, njihove obitelji i njihovu djecu.
Izvor:
American Academy of Family Physicians, Breastfeeding, http://www.aafp.org
Lancet. 2002 Jul 20;360(9328):187-95: Breast cancer and breastfeeding: collaborative reanalysis of individual data from 47 epidemiological studies in 30 countries, including 50302 women with breast cancer and 96973 women without the disease.
|
Osim što je najbolji način prehrane i zaštite za dijete, dojenje ima pozitivne učinke i na zdravlje majke. Jedna od njih je i smanjenje rizika od nekih zloćudnih bolesti. Istraživanja su pokazala da žene koje doje rjeđe oboljevaju od raka dojke u usporedbi s općom populacijom. Zaštita od raka veća je što žena duže doji. Rak dojke je najčešći rak u žena u svijetu i u Hrvatskoj, i važno je uzeti u obzir svaki čimbenik koji smanjuje njegov rizik. 