|
|
|
Odgovori na upite - U OVOJ ĆE RUBRICI BITI OBJAVLJENI SAMO ODGOVORI NA VAŠE UPITE OD INTERESA ZA JAVNO ZDRAVLJE! Molimo ne postavljajte pitanja koja možete riješiti s vašim osobnim liječnikom! Ovdje izneseni podaci ne smiju se koristiti u zbrinjavanju hitnih slučajeva niti za rješavanje vaših zadravstvenih problema. Za postavljanje dijagnoze, tumačenje nalaza i propisivanje terapije obavezno treba konzultirati kvalificiranog liječnika. U slučaju hitnosti nazovite broj telefona 94 (Ustanova za hitnu medicinsku pomoć) ili 112 (Državna službu za zaštitu i spašavanje).
|
Pšenične klice
Molim Vas, da mi date više informacija o pšeničnim klicama.
Unaprijed hvala.
|
PŠENICA (Triticum vulgare)
 Danas je zasigurno najvažnija žitarica na svijetu, jer se od njezinog brašna po cijelom svijetu danas peče stotine vrsta raznih vrsta kruha i peciva.
Što je to što pšenicu postavlja na vrh piramide relativno malog broja žitarica?
To je prije svega biokemijski sastav i prehrambena vrijednost pšeničnog zrna.
Pšenično zrno sastoji se od 3 glavna djela:
- Omotača (mekinje)
- Endosperma
- Klice
Ova tri glavna dijela zrna razlikuju se po svom kemijskom i mineralnom sastavu.
- Omotač - Mekinje nastaju prosijavanjem brašna , bogate su vitaminima i mineralnim stvarima osobiti vitaminima grupe B.
- Endosperm - Unutrašnji dio zrna sadržava najviše bjelančevina i ugljikohidrata. Na ugljikohidrate otpada 3 ukupne težine zrna, od čega je najviše škroba (90%).
- Klice - sadržavaju šećer, saharozu i maltozu, gotovu svu mast i najveći dio vitamina. U klici nema škroba.
Cijelo zrno pšenice ima 10,2 % bjelančevina, 70,7 % ugljikohidrata i oko 2% masti Energetska vrijednost 100 g zrna pšenice iznosi 342 Kcal. Mineralnih sastojaka ima ukupno 1,7 % od čega je najviše fosfora (oko 50 %) te kalija ( 25 – 30 %), a ostatak otpada na magnezij, kalcij, željezo i druge elemente. Pšenica je jedina žitarica u kojoj ima karotena (provitamina A). Od vitamina topivih u vodi ima gotovo sve vitamine grupe B, a od onih topivih u mastima ima vitamine E, D i K.
Kao što smo već naveli, koncentracija biokemijskih tvari u pojedinim dijelovima pšeničnog zrna je različita pa je i njihova prehrambena vrijednost također različita. Zato je razumljiva preporuka mnogih znanstvenika, nutricionista koje se bave problemima prehrane, da se prirodni sastojci pšenice optimalno iskorištavaju samo upotrebom cijelog zrna.
Ako se vrednuje samo s kulinarskog i gastronomskog gledišta (zanemarujući potpuno biološku vrijednost proizvoda) dolazi do poraznih rezultata. Odstranjuje se naime ono što je najvrednije: omotač, mekinje, pa čak i klica, a usitnjava i izbjeljuje ono što ima najmanju ili nikakvu vrijednost, ali je gastronomski atraktivno.
KLICE:
Kao što smo već naveli, osim vanjskog dijela (omotača) i unutrašnjeg dijela (endosperma) dakle zrno svake žitarice je sastavljeno i od klice.
Klica je izvor života i reprodukcije, u njoj su koncentrirani svi najvažniji sastojci zrna (bjelančevine, masti, vitamini). U procesu klijanja, kad zrno izložimo određenoj vlazi i toplini, pokrenu se životni procesi. Ustanovljeno je, da zrno u početnom stupnju klijanja sadržava mnogo više vitamina nego dok miruje. Stvara se vitamin C kojega klice pojedinih biljaka u stanju mirovanja uopće nemaju.
Klice žitarica i grahorica ubrajaju se u najbogatiju hranu za stanice ljudskog organizma. Pšenične klice predstavljaju za čovjeka izvor energije, bogate su vitaminima grupe B, vitaminom E (vitamin plodnosti) te karotenom (provitamin A).
KAKO SE DOBIVAJU KLICE
Kad se zrno stavi u određene uvjete (vlaga i toplina), klica proklije te se taj izdanak opet naziva klica.
Ova dva oblika klice u prehrambenom pogledu sasvim su različiti.
Danas industrija izdvaja klice primjerice pšenice, u neproklijanom obliku i prodaje ih pod komercijalnim nazivom klice. Znači to su mehanički izdvojene klice iz zrna.
Sad ćemo vam opisati način za dobivanje klica pšenice.
Manju šalicu čiste, probrane i oprane pšenice istresite u veću staklenku od 2 litre i do polovice prelijte običnom vodom. Otvor prekrijte čistom gazom i učvrstite je gumicom. Staklenku ostavite na mračnom mjestu na sobnoj temperaturi (optimalna temp.10- 15 stupnjeva C). Sutradan staklenku promućkajte, odcijedite vodu kroz gazu, dodajte svježu vodu i opet promućkajte i odmah je odcijedite.
Isprane sjemenke istresite na običan plitki tanjur te ih ravnomjerno raširite po dnu u tanki sloj. Dva do tri puta dnevno poprskajte zrnja vodom i pokrijte vlažnom krpom. Poslije otprilike 70 sati klice će narasti od 0,5 – 1,5 cm i tada su najbolje za upotrebu. Zadnji dan izložite tanjur sa klicama suncu da pozeleni.
Nakon toga klice možete spremiti u hladnjak kao svako drugo svježe povrće. Hladnoća ne zaustaviti rast, a klice će zadržati svježinu nekoliko dana. No ipak najbolje ih je odmah potrošiti. Ako ste početnici u pripremanju klica i ako vam od prve ne uspiju, nemojte se razočarati i odustati od sljedećih pokušaja.
UPOTREBA KLICA
Pšenične klice mogu se jesti svježe u salatama. Mogu se samljeti i upotrijebiti kao dodatak juhama, povrću , namazima i omletima kao i obrocima sa mlijekom i mliječnim proizvodima.
- Sve su žitarice visokovrijedne prirodne namirnice i svaka ima svoje prednosti, te ih treba jednakomjerno upotrebljavati u redovitoj prehrani.
- Upotrebljavajte cijelo zrno žitarica kad god je to moguće, jer jedino cijelo zrno osigurava maksimalno iskorištavanje prirodnog prehrambenog potencijala žitarice. Da bi to mogli, svakako nam je važan neki stroj za mljevenje ili usitnjavanje što može biti i običan mlinac za kavu.
- U nedostatku brašna od cjelovitog zrna upotrebljavajte barem bio mekinje. Umiješajte ih u vaša omiljena jela, te ih na taj način oplemenite sa mineralima i vitaminima.
- Važno je da vaš dnevni jelovnik bude sastavljen s namirnicama koje imaju dovoljno takozvanih balastnih tvari, koje su vrlo važne za rad probavnih organa i za izlučivanje štetnih tvari iz organizma. Hrana bogata biljnim vlaknima sprečava debljanje, a cijelo, neoljušteno zrno svih žitarica najbogatiji je i najkvalitetniji izvor biljnih vlakana.
|
|
|
26.
kolovoza 2005.
|
Autori:
mr. sc. Marijan Katalenić, dipl. ing.
Objavio: Mario Hemen, ing.
|
Novo na Zdravlje.hr:
» Svjetski tjedan dojenja 1.–7. kolovoz 2010.
» Natječaj “Vrt i zdravlje”
» Rezultati nagradnog foto natječaja Zdravlje u slici 2010
» Pobijedi HIV i druge spolne infekcije - edukativna igra
» Svjetski dan za sigurnost i zdravlje na radu
|
|
VIJESTI
EDUKATIVNI čLANCI
|
|
