|
|
|
Način prehrane u ljetnim mjesecima
Pazimo li dovoljno da u ljetnim mjesecima na visokim temperaturama sigurnim načinom pripremamo hranu, kada nam organizam traži više tekućine, svježeg voća, povrća, cjelovitih žitarica, mahunarki i ribe a manje "teških" obroka?
Evo nekoliko preporuka kako izbjeći moguće zdravstvene probleme uzrokovane našom nepažnjom prilikom pripreme i konzumiranja hrane i napitaka:
|
Voda
U ljetnim mjesecima kada je temperatura zraka i vlaga u zraku visoka, zdrava osoba trebala bi u organizam unijeti oko 8 čaša ili 1,5 do 2 l tekućine na dan.
Ukoliko ste na aktivnom odmoru tada za svaki sat aktivnosti, treba unijeti oko pola litre tekućine. Tekućina može biti obična voda, mineralna, voćni sok, nektar, izotonični napitak, a mogu se koristiti i ostala negazirana bezalkoholna pića.
Pri preporuci vrsta pića izostavljena su pića koja potiču izlučivanje tekućine iz organizma, a to su sva pića koja sadrže kofein, tein te alkohol bez obzira na količinu. Ukoliko se ne želi izbjeći unošenje tih napitaka, potrebno je povećati unošenje vode da bi se nadoknadio gubitak.
Tijelo se izlučivanjem znoja hladi i brani od visokih temperatura, ali samim time gubi tekućinu i elemente nužne za funkcioniranje organizma. Ukoliko je znojenje intenzivno, izotonična pića služe za brzo obnavljanje znojenjem izgubljenih elemenata. Kod mladih zdravih organizama taj mehanizam izlučivanja i osjećaj žeđi koji se nakon toga javlja, radi besprijekorno. Kod starijih ljudi ( preko 60 godina starosti), osjećaj žeđi ne slijedi potrebe organizma za vodom te se preporučuje uzimanje tekućine u pravilnim vremenskim razmacima bez obzira na osječaj žeđi.
Voće i povrće
Jedite puno voća, povrća, cjelovitih žitarica i mahunarki. Na taj način ćete osigurati unos korisnih nutrijenata, posebice vitamina, minerala, elektrolita, vlakana i vode.
Pri tome ne zaboravite osnovne higijenske navike, pranje voća i ostalog što se konzumira bez termičke obrade.
Voće konzumirajte kada je najpotrebnije, a to je ujutro i prije podne i između ručka i večere. Ne jedite voće odmah nakon obroka, jer se tada zbog probavljanja prethodno unesene hrane, voće fermentira i daje osjet težine i nadutosti.
Masnoće
Pri konzumiranju masnoća u ljetnim mjesecima nije samo važno koliko masnoća unosite, nego i koju vrstu masnoća unosite. Unošenje masnoća tijekom ljetnih mjeseci treba smanjiti. Jednostavno jedite samo hladno prešana ulja po mogućnosti maslinovo ulje bez prevelikog prženja ili višekratne uporabe istog.
Riba
Iskoristite ljeto za uživanje u ribi, ona sadrži mnogo korisnih sastojaka, uključujući višestruko nezasićene masne kiseline. Obratite pozornost na svježinu ribe (oči, škrge) posebno kod plave ribe, jer se tijekom neadekvatnog čuvanja od ulova do ribarnice, stvara alergen histamin pa je moguća alergijska reakcija (crvenilo vrata, obraza neposredno nakon konzumacije takve ribe).
Bjelančevine
Izvori bjelančevina moraju biti raznoliki. Nisu samo bjelančevine životinjskog podrijetla vrijedne, nego se preporučuju i bjelančevine biljnog podrijetla. S bjelančevinama ne treba pretjerivati jer se za razgradnju bjelančevina mora potrošiti više energije nego za masti i ugljikohidrate, što znači da se organizam više zagrijava.
| Obroke treba podjeliti na više manjih obroka kako bi razina šećera u krvi bila što ujednačenija. |
Hladna pića
Imaju rashlađujući učinak samo na gornji dio probavnog sustava i brzo poprimaju temperaturu tijela i ne smanjuju temperature cijelog tijela. Hladna pića na granici zaleđivanja uzrokuju više štete nego koristi. Štete onim dijelovima tijela s kojima dolaze u kontakt zbog velikih temperaturnih razlika i dugoročno uzrokuju oštećenje površinskog tkiva probavnog trakta i time stvaraju prostor za zadržavanje mikroorganizama te moguće upale. Bolji učinak imaju umjereno rashlađena pića, a hlađenje tijela treba prepustiti vodi i tuširanju.
Javiti se liječniku!
U slučaju konzumiranja zdravstveno neispravne, bakteriološki zagađene hrane, čovjek može oboljeti od crijevnih infekcija i dobiti proljev. Proljev može biti opasan jer oboljeli može dehidrirati, a uzrokuje i slabost i vrtoglavicu. Za vrijeme proljeva potrebno je piti što više tekućine: vodu, čajeve, bistre juhe. Kada liječnik dozvoli, konzumirati laganu hranu, kao što su dvopek, riža i krekeri, a potom kuhano povrće i nemasno kuhano meso.
Izbjegavati mlijeko, mliječne proizvode, osim jogurta i probiotskih proizvoda koji nadopunjuju floru crijeva poremećenu zbog proljeva.
Izbjegavati prženu hranu i jake začine, svježe proizvode, masnu hranu, podgrijanu ili hranu kojoj nije poznat sastav i način pripreme.
Konzumiranjem zdravstveno neispravne, kemijski zagađene hrane teže je utvrditi uzrok i često se posljedice pripisuju nepoznatom uzroku, pa je tim veća obveza svakog potrošača obratiti pažnju na ono što konzumira. |
Kratke upute za sigurnu pripremu hrane
Što uzrokuje najčešće zdravstvene probleme povezane s hranom?
| Bakterije i njihovi toksini najčešći su uzročnici otrovanja hranom. |
Hrana se kontaminira na nekoliko načina :
- preko neopranih ruku onoga tko s hranom dolazi u kontakt,
- preko nečistog pribora i radnih površina,
- nedovoljnom termičkom obradom hrane,
- ostavljanjem hrane na sobnoj temperaturi duže vrijeme,
- hlađenjem na neprovjerenoj temperaturi višoj od 5 o C,
- prenošenjem bakterija sa sirove na pripremljenu hranu tijekom pripreme i čuvanja - tzv. križno onečišćenje
Kako izbjeći zdravstvene probleme uzokovane hranom?
|
|
|
11.
kolovoza 2005.
|
Uredili:
Andreja Barišin, dr. med.
Autori:
mr.sc. Marijan Katalenić, dipl. ing.
mr.sc. Krunoslav Capak, dr.med.
Andreja Barišin, dr. med.
Objavila: Andreja Barišin, dr. med.
|
Novo na Zdravlje.hr:
» Natječaj “Vrt i zdravlje”
» Rezultati nagradnog foto natječaja Zdravlje u slici 2010
» Pobijedi HIV i druge spolne infekcije - edukativna igra
» Svjetski dan za sigurnost i zdravlje na radu
» Oznake na deklaracijama, trajnost hrane
|
|
VIJESTI
EDUKATIVNI čLANCI
ARHIVA
|
|
