Zdravlje.hr

Tražilica:

Subota, 31. srpnja 2010.

Djeca

Mladi

Studenti

Odrasli

Osobe starije dobi

Osobe s invaliditetom

Zdravstveni djelatnici

Okoliš i zdravlje - Čovjek je svakodnevno pod utjecajem različitih čimbenika okoliša prilikom pijenja vode, konzumacije namirnica, udisanja zraka, dodira s tlom, otpadom, a ne treba podcijeniti ni svakodnevnu izloženost buci. Praćenjem, procjenom i promjenom štetnih čimbenika okoliša zaštićujemo svoje zdravlje. Na ovim stranicama saznat ćete kako kvalitetnije živjeti u vašem okolišu podržavanjem aktivnosti kojima se poboljšava njegova kvaliteta i tako ostvaruje zdraviji stil življenja.

Ne zaboravite na opasnost sunca!

Sunčanje u trudnoći

Ne zaboravite na opasnost sunca!

Sunce. Ljudi ga obožavaju već tisućama godina. Sunčeve zrake omogućavaju život, utječu na naše dobro raspoloženje i sve čine ljepšim. No ne smijemo zaboraviti da ultraljubičasto zračenje može i štetno djelovati na naš organizam. A ljudi, zbog uvriježenog mišljenja da je brončani ten odraz zdravlja i ljepote, često zaboravljaju na aspekt zdravlja. Prekomjerno izlaganje suncu može uzrokovati opekline, alergije, oštećenja očiju, te razne degenerativne i maligne bolesti kože.

Malo fizike…
Sunčev spektar zračenja sastoji se od toplinskih (infracrvenih) zraka, vidljivog svjetla, te ultraljubičastog (UV) zračenja. Na ultraljubičasto zračenje otpada samo 10% sunčeve energije, a sastoji se od 3 vrste UV zraka:

UVC-zrake ne prodiru do površine Zemlje, pa tako niti do naše kože, jer se apsorbiraju u ozonskom sloju atmosfere.

UVA i UVB zrake prodiru kroz vanjski sloj kože i izazivaju oštećenja. Oštećenju stanica kože naročito su izloženi ljudi svijetle puti.

UVB-zrake imaju veliku energiju i prodiru u gornje slojeve kože gdje uglavnom uzrokuju sunčane opekline.

UVA-zrake, izazivaju tamnjenje kože i samo u iznimno velikim

količinama uzrokuju opekline. Imaju manju energiju od UVB- zraka, no prodiru dublje u kožu. Kratkoročne posljedice djelovanja UVA-zraka mogu biti različite fotoalergijske i fototoksične reakcije, a dugoročno prekomjerno izlaganje njihovom utjecaju isušivanje okže i nastanak bora, oštećenje genetskog materijala i kao najtežu posljedicu – rak kože.

Štetni utjecaji UV-zraka se zbrajaju–naša koža ne zaboravlja!
Znanstveno je utvrđeno da 80% životnog izlaganja UV-zrakama dosežemo već do 18. godine, a epidemiološka istraživanja pokazuju da je pojava raka kože kod odraslih povezana s učestalošću pojava sunčanih opeklina u djetinjstvu. Iz toga slijedi zaključak da naša koža “pamti i zbraja” sva oštećenja prekomjernog izlaganja suncu ili umjetnim izvorima uV-zraka, što se kasnije može ispoljiti u obliku ozbiljnijih oštećenja.
Pritom je važno naglasiti, da oštećenja kože ne uzrokuju samo opekline od sunca. Naša koža se brani od štetnih utjecaja UV-zraka stvaranjem pigmenta melanina – zbog čega tamnimo. No osim pigmentacije kože koju uzrokuju uglavnom AVA-zrake, u koži nastaju i druga oštećenja – različite fotoalergijske i fototoksične reakcije (kratkoročne posljedice), te prerano starenje kože, oštećenja genetskog materijala, oslabljen imunološki sustav i pojava raka kože (dugoročne posljedice). Dakle, ako i izbjegnemo opekline, preplanula koža je znak da je u njoj došlo do štetnih promjena. Stoga izbjegavajte dugotrajno izlaganje suncu i prečeste odlaske u solarije.

Zbrajanje štetnih učinaka UV-zraka možemo nazvati našim “sunčevim kapitalom”, stoga pametno s njim raspolažite! Važno je znati rizike i poduzeti zaštitne mjere!

7 savjeta za zaštitu od sunca:
1. Sunčanje svedite na najmanju razinu – potražite mjesto koje ima hlad u blizini gdje se možete odmarati. Suncu se izlažite postupno (prvi dan kratko, drugi dan duže itd).
2. Izbjegavajte nepotrebno izlaganje suncu, osobito između 10 sati ujutro i 4 sata popodne – tada je štetno UV zračenje najjače.
3. Kad ste na otvorenom, namažite se sredstvom za zaštitu od sunca s odgovarajućim faktorom zaštite – ovisno o vašem tipu kože i vrsti i duljini boravka na suncu. Primijenite ga jednakomjerno i u dovoljnoj količini na sve izložene dijelove kože i obnavljajte nanošenje po potrebi. Ne zaboravite na refleksiju sunčevih zraka od različitih površina kao što su snijeg, voda, pijesak, beton, trava, te na prodiranje UV-zraka kroz oblake: i kad je oblačno, morate se zaštititi.
4. Nosite odjeću koja vas štiti – birajte lagane tkanine što gušćeg tkanja i što dužih rukava i nogavica, šešire i kape širokih oboda i naočale s UV zaštitom.
5. Jednom u svaka tri mjeseca pregledajte kožu od glave do pete –posebno obratite pozornost na promjene na vašim pigmentnim madežima: A – Asimetrični oblik, B- Borduru (rub) nepravilnog oblika, C – boju koja nije Cjelovita, jednolična, D – Dijametar (promjer) veći od 5 mm, E – elevaciju (podizanje) madeža. Opazite li bilo kakvu promjenu na koži ili madežu, što prije se javite Vašem liječniku!
6. Uređaje za umjetno tamnjenje (solariji) svedite na najmanju mjeru.
7. Roditelji, posebno pripazite na pravilnu zaštitu djece! Naučite djecu dobrim navikama zaštite od sunca u najranijoj dobi.

Kako ispravno upotrebljavati sredstva za zaštitu od sunca?
Svaki proizvod namijenjen zaštiti od sunca ima oznaku zaštitnog faktora (SPF- sun protection factor). Stručnjaci preporučuju korištenje proizvoda s najmanjim zaštitnim faktotorom 15, koji blokira 93% UVB zračenj . Zaštitni faktori od 30 i više blokiraju samo dodatnih 4% zračenje i preporučuju se osobama izuzetno osjetljivim na sunce, bolesnicima s rakom kože i osobama koje su pod rizikom za nastanak raka kože.
Taj zaštitni faktor označava duljinu vremena za koje proizvod štiti kožu od nastanka crvenila, u usporedbi s kožom bez zaštite. Npr. ako je koži bez zaštite potrebno 10 minuta za nastanak crvenila, upotrebom proizvoda s faktorom 15 to se vrijeme produljuje za 15 puta, dakle na 2,5 sati. Kako biste postigli na koži vrijednost zaštitnog faktora koja je navedena na ambalaži proizvoda, morate čitavu površinu tijela namazati s 2 mg sredstva na cm2 kože. To znači da morate nanijeti otprilike 35 ml sredstva, što predstavlja 1/3 do 1/5 uobičajenog pakiranja zaštitnih proizvoda. Ako nanesete premalo zaštitnog proizvoda ili kad ga neravnomjerno nanesete na različite dijelove tijela, zaštitni faktor na koži smanjuje se na 20 do 50% vrijednosti faktora navedenog na ambalaži proizvoda (npr. ukoliko ste proizvod s SPF 20 nanijeli u premaloj količini, zaštitni faktor na vašoj koži je negdje između 4 i 10!
Sredstva nanosite 30 minuta prije izlaganja suncu. Za održavanje zaštitnog faktora potrebno je ponovo primijeniti zaštitno sredstvo nakon dva sata i nakon plivanja.

Što treba znati o solariju?

I kad je riječ o umjetnim izvorima UV-zraka, trebate biti oprezni i umjereni! Dermatolozi ne preporučuju sunčanje u solarijima jer je nedvojbeno dokazano da svako prekomjerno izlaganje UV-zrakama, kako prirodnog, tako i umjetnog izvora, predstavlja čimbenik rizika za prerano starenje kože, fotodermatoze, fototoksične reakcije, te rak kože. No ako volite pripremiti kožu za ljetno sunčanje, preporučuje se da to ne bude više od 10 posjeta solariju na godinu. Potrebno je zapamtiti da se učinci djelovanja UV-zraka u koži zbrajaju tijekom cijelog života, te je svako dodatno izlaganje nepotrebno i štetno.

Opširnije o suncu i sunčanju…

10. kolovoza 2005.

Uredili:
Tehnički administrator
Andreja Barišin, dr. med.

Autori:
Tatjana Nemeth Blažić, dr. med.
Andreja Barišin, dr. med.

Objavila: Andreja Barišin, dr. med.