|
|
|
Zarazne bolesti - Svim zaraznim bolestima, bile one teške ili lake, zajedničko je svojstvo da za njihov nastanak moraju biti ispunjeni brojni uvjeti. Ti uvjeti se zajednički nazivaju Vogralikov lanac: neophodan je uzročnik bolesti u dovoljnoj količini; mora postojati izvor bolesti; biti osiguran put prijenosa; uzročnik bolesti mora ući u organizam; osoba mora biti osjetljiva. Prema tome ako se bilo koji od ovih uvjeta ne zadovolji tj. prekine Vogralikov lanac, može se spriječiti zarazna bolest. Ovdje možete naći informacije o zaraznim bolestima, te kako se protiv njih boriti.
|
Virusni hepatitisi
Virusni hepatitis je upalna bolest jetre uzrokovana hepatotropnim virusima tj. virusima koji imaju poseban afinitet prema jetrenom tkivu. Klinička slika i ishod liječenja bitno ovise o vrsti virusa, ali i o stanju domaćina. Danas je poznato najmanje pet takvih virusa, a još nekoliko je u fazi ispitivanja i pobližeg određivanja.
|
Virusni hepatitis je klinički sindrom kojeg mogu uzrokovati različiti uzročnici. Mnogi virusi u okviru infekcije mogu zahvatiti i tkivo jetre (citomegalovirus, Epstein-Barr virus, Coxackie B virus, virus varicellae-zoster, herpes-simplex virus, adenovirus, virus rubele, virus parotitisa, virus morbila itd.), no uobičajeno se termin virusni hepatitis rabi isključivo za one bolesti gdje se osnovni proces odvija u jetri budući da takvi virusi imaju poseban afinitet prema njoj .
Poznato je 5 različitih virusa koji uzrokuju virusni hepatitis (virusi A, B, C, D i E), pri čemu je preko 95% akutnih virusnih hepatitisa uzrokovano virusom hepatitisa A, B ili C (HAV, HBV, HCV).
Međutim, mali postotak oboljelih sa znakovima i simptomima akutnog virusnog hepatitisa nemaju serološke pokazatelje infekcije navedenim virusima. Stoga se virusni hepatitisi mogu podijeliti u nekoliko osnovnih grupa:
1. HAV hepatitis - akutna zarazna bolest jetre uzrokovana virusom hepatitisa A (HAV). Naziva se još i epidemični hepatitis ili „zarazna žutica“. Prenosi se feko-oralnim putem (bolest „prljavih ruku“). Može oboljeti svatko, no u zemljama nižeg higijenskog standarda oboljevaju uglavnom djeca u ranom djetinjstvu, dok se u razvijenim zemljama poboljšanjem socioekonomskih uvjeta života infekcija zbiva u kasnijoj životnoj dobi. Bolest je u osoba mlađe životne dobi obično blaga, a može proteći i nezamijećeno (subklinički odnosno kao asimptomatska infekcija), dok je kod odraslih zabilježena pojava i težih oblika bolesti. Kronični oblik bolesti nije zabilježen.
2. HBV hepatitis - zarazna bolest jetre uzrokovana virusom hepatitisa B (HBV). Prenosi se seksualnim kontaktom, te putem krvi. Premda je početak u odnosu na hepatitis A nešto podmukliji i tijek bolesti nešto teži, u akutnoj fazi teško ga je razlikovati od drugih hepatitisa. Bolest kod određenog postotka oboljelih prelazi u kronični oblik, pa čak i trajno vironoštvo. Takve osobe mogu oboljeti od ciroze jetre ili primarnog karcinoma jetre (hepatocelularni karcinom).
3. HCV hepatitis - kronična bolest jetre koju uzrokuje virus hepatitisa C (HCV). Virus se prenosi kontaktom s krvlju zaražene osobe. Osnovne karakteristike bolesti (znakovi bolesti, put prijenosa i sklonost kronicitetu) vrlo su slične hepatitisu B.
4. HDV hepatitis -uzrokovan je HDV-om (tzv. delta agens) koji može izazvati bolest samo u prisutnosti virusa hepatitisa B, dakle kao koinfekcija ili, što je češće, kao superinfekcija hepatitisa B.
5. virus hepatitisa E (HEV) uzrokuje upalnu bolest jetre koja je po kliničkoj slici i putovima prijenosa gotovo identična hepatitisu A, osim što se kod nje ni virus ni protutijela na hepatitise ne mogu dokazati rutinskim pretragama.
6.non-ABC hepatitis – uzročnik ove grupe hepatitisa može biti jedan od slijedećih virusa:
* virus hepatitisa G (HGV) se prenosi krvlju i krvnim derivatima, a pripada istoj porodici virusa kao i HCV.
* virus hepatitisa F (HFV) prenosi se slično kao HAV i HEV, ali se građom bitno razlikuje od njih.
* TTV ("transfuzijom prenosivi virus) je DNK virus dokazan u serumu pacijenta s non-A-G posttransfuzijskim hepatitisom. Slično kao i kod HFV i HGV, i ovdje se radi o nedovoljno istraženom virusu čija je patogenost za čovjeka još uvijek nesigurna.
Obzirom na duljinu trajanja i klinička obilježja, virusni hepatitis može biti akutni ili kronični.
Akutni hepatitis je upala jetre koja traje manje od 6 mjeseci, a praćena je povišenom razinom serumskih transaminaza (" jetrene probe"), te povremeno znakovima zastoja žući. Često su prisutni sistemski i izvanjetreni znakovi i simptomi, dok znakova kronične jetrene bolesti nema. Dijagnoza se postavlja na temelju anamneze, epidemioloških podataka, te laboratorijskih nalaza (jetrene probe, serološki testovi).
Perzistiranje simptoma ili abnormalnih razina jetrenih proba u trajanju duže od 6 mjeseci upućuje na kronični hepatitis. U takvim slučajevima se ponekad u svrhu određivanja stadija kroničnog hepatitisa, te određivanja težine i agresivnosti upalnog procesa u jetri radi biopsija jetre. Međutim, tijekom akutne egzacerbacije kroničnog hepatitisa ponekad je teško izdiferencirati akutni od kroničnog oblika.
undefined
|
|
|
11.
prosinca 2009.
|
Uredili:
Tatjana Nemeth Blažić, dr. med.
Goranka Petrović, dr. med.
Objavila: Goranka Petrović, dr. med.
|
Novo na Zdravlje.hr:
» Svjetski tjedan dojenja 1.–7. kolovoz 2010.
» Natječaj “Vrt i zdravlje”
» Rezultati nagradnog foto natječaja Zdravlje u slici 2010
» Pobijedi HIV i druge spolne infekcije - edukativna igra
» Svjetski dan za sigurnost i zdravlje na radu
|
|
VIJESTI
EDUKATIVNI čLANCI
|
|
