Crohnova bolest
 Idiopatska upalna bolest koja zahvaća tanko (60%), debelo 20% ili oba crijeva, najčešće krajnji ileum. Postepena je i napredujuća, a širi se u dublje slojeve stijenke crijeva. Karakteristično je da se između normalnih dijelova sluznice nalaze područja izmijenjena upalom. U 15% bolesnika netko je od krvnih srodnika imao također upalnu bolesti crijeva. Prosječna učestalost bolesti je 20-100/100.000 stanovnika. Nešto je češća u židova i u žena, no taj podatak nema važnosti za otkrivanje bolesti. Postoji više oblika i načina očitovanja bolesti: proljevi, opstipacija (zastoj stolice), vrlo često bolovi u trbuhu, gubitak na težini, osjetljivost, moguće je nekada napipati masu u trbuhu, perirektalna fistula (fistula uz čmar), ili fistula koja povezuje mokraćni mjehur, kožu, vaginu (rodnicu), te vanprobavne manifestacije kao npr. promjene kože, iritis (upala irisa oka), artritis (upala zglobova), sklerozirajući kolangitis (upala žučnog voda).
Komplikacije-krvarenje, opstrukcija, pojava unutarnjih komunikacija-fistula i druge.
U pojavi bilo koje bakterijske superinfekcije pogoršava se bolest, kao i drugim upalnim procesima, pa se nerijetko bolesnici prvo javljaju u bolnicu za infektivne bolesti zbog sumnje na bakterijski ili virusni proljev.
Diferencijalno dijagnostički treba posumnjati na: ulcerozni kolitis, ishemijski kolitis, amebijazu, tuberkulozu, infekciju yersinijom, kampliobakterom, šigelozu, salmonelozu, proljev izazvan toksinima npr. klostridiuma, gonoreju, klamidijazu, aktinomikozu, maligni limfom, adenokarcinom i još neke.
Nalazi koji mogu biti promijenjeni su: ubrzana sedimentacija eritrocita (povišena vrijednost), anemija (često), sniženi albumini u serumu, poremećaj ravnoteže elektrolita, deficit vitamina B12, vitamina topljivih u mastima, folata.
Dokaz bolesti pruža kolonoskopija s biopsijom nađenih promjena koje pokazuju ulceracije, a mikroskopski granulomatoznu upalu. Ponekad je potrebno učiniti i irigografiju zbog uvida u postojanje eventualne fistule.
| Liječenje-prehrana bez jačih začina, laganija hrana, te Sulfasalazin kod kojega se postepeno povećava doza svaka 4 dana od 0,5 na 1 g, a u težim slučajevima kortikosteroidi. Daje se prednison 20-40 mg/dnevno kroz 1-3 tjedna, postepeno snižavati tijekom naredna 4-6 tjedna. Moguće je i liječenje otporne bolesti nekim citostaticima ili anti-TNF antitijelima (Infliximab). Ukoliko se stanje unatoč liječenju ne poboljšava ili čak napreduje, liječenje je kirurško odstranjenje zahvaćenog crijeva. Perianalni abscesi i fistule zahtijevaju kiruško zbrinjavanje i/ili lokalnu terapiju mikroklizmama (Salofalk ili pak kortikosteroida). U bolesnika s pararektalnim fistulama ili rektalnim oblikom bolesti, dobri rezultati se postižu metronidazolom 250 mg kroz najviše 8 tjedana, a još su lijekovi izbora mesalazin, azatioprin, merkaptopurin. |
|
