Tražilica:



Petak, 3. rujna 2010.  








Djeca




Mladi




Studenti




Odrasli




Osobe starije dobi




Osobe s invaliditetom




Zdravstveni djelatnici












Odgovori na upite - U OVOJ ĆE RUBRICI BITI OBJAVLJENI SAMO ODGOVORI NA VAŠE UPITE OD INTERESA ZA JAVNO ZDRAVLJE! Molimo ne postavljajte pitanja koja možete riješiti s vašim osobnim liječnikom! Ovdje izneseni podaci ne smiju se koristiti u zbrinjavanju hitnih slučajeva niti za rješavanje vaših zadravstvenih problema. Za postavljanje dijagnoze, tumačenje nalaza i propisivanje terapije obavezno treba konzultirati kvalificiranog liječnika. U slučaju hitnosti nazovite broj telefona 94 (Ustanova za hitnu medicinsku pomoć) ili 112 (Državna službu za zaštitu i spašavanje).

Ozebline - smrzotine



Smrzotine (ozebline) su lokalna akutna oštećenja kože i potkožnog tkiva uzrokovane hladnoćom. Oštećenja nastaju nakon dužeg izlaganja ekstremnoj hladnoći. Iako lokalna oštećenja tkiva mogu nastati, pod određenim okolnostima, pri temperaturi iznad nule, pojava smrzotina dolazi u obzir samo u slučajevima kada je temperatura okoline ispod 0oC. Najčešće su zahvaćeni periferni dijelovi tijela: nos, uška, prsti, ruke, stopalo.

Početne promjene očituju se na koži tvrdoćom, bljedilom, kasnije crvenilom i plavkastom bojom. Zahvaćeno područje obično je manje osjetljivo na dodir, iako može biti prisutna jaka bol. Nagli prestanak osjećaja hladnoće pouzdan je znak početka procesa smrzavanja. U početku reverzibilna oštećenja prelaze u ireverzibilna oštećenja. Brzina razvoja i težina smrzotine ovise prvenstveno o stupnju hladnoće i trajanju izloženosti, premda postoje i drugi činioci koji mogu bitno utjecati na ishod: opće stanje periferne cirkulacije, stupanj vlažnosti, vjetar, itd. Svi ovi činioci utječu na to da li će smrzotina biti površinska ili duboka. Kod površinskih smrzotina javljaju se nakon više sati, čak i nakon 2 dana, mjehuri ispunjeni bistrom tekućinom. Duboke smrzotine zahvaćaju potkožno tkivo, ponekad mišiće, tetive, kosti. Na površini se javljaju mjehuri ispunjeni krvavom tekućinom. Neliječena smrzotina uglavnom završava infekcijom i gangrenom.

Često je s ograničenim ozljedama hladnoćom – smrzotinama povezano i opće ohlađenje organizma (hipotermijom). Zbog toga treba kod osobe sa smrzotinama provjeriti ne radi li se istovremeno i o hipotermiji, i prvo zbrinuti znakove opće pothlađenosti.

Prva pomoć

1. Ozlijeđenog, prema mogućnostima, prenijeti u toplu prostoriju, skinuti vlažnu odjeću kao i sve što steže: npr. čarape, čizme, cipele, rukavice, prsten. Svakom bolesniku sa smrzotinama treba odrediti unutarnju tjelesnu temperaturu i po potrebi primijeniti odgovarajuće postupke. Mjehuri se ne smiju otvarati, samo se pokriju sterilnom gazom. Prsti na rukama i nogama drže se odvojeni umetnutom mekanom i suhom tkaninom.

2. Ako je dostupna medicinska pomoć, bolje je na zahvaćena područja staviti suhu sterilnu gazu (prste na rukama i nogama potrebno je odvojiti umetnutom mekanom i suhom tkaninom), smrznuti ekstremiteti moraju se imobilizirati, te ozljeđenog transportirati u medicinsku ustanovu.

3. Ako medicinska pomoć nije dostupna, možete dati prvu pomoć ugrijavanjem smrzotine. Smrzotine se ne smiju naglo ugrijavati stavljanjem u toplu vodu ili pokrivati termoforima. Da bi se spriječila pojava lokalnih mehanizama destrukcije, koji se maksimalno razvijaju za vrijeme naglog ugrijavanja, prije tretiranja lokalne ozljede toplinom valja provesti ugrijavanje unutrašnjosti tijela (unošenje bolesnika u toplu prostoriju i davanje toplih napitaka). Nakon podizanja unutarnje temperature valja započeti ugrijavanje smrznutih dijelova tijela u vodi početne temperature 10 do 15oC. Temperatura vode postupno se povećava, svakih 5 minuta za 5oC, do maksimalne temperature od 40oC. Trljanje smrznutog dijela tijela snijegom ili rukama, ili izlaganje izravnom izvoru topline je zabranjeno jer takav postupak redovito uzrokuje još veća oštećenja i stvara povoljne uvjete za infekciju. Preporuča se za vrijeme ugrijavanja dati lijekovi protiv bolova, obzirom na to što je ugrijavanje smrzotine veoma bolno.
Površno lokalno ohlađenje uglavnom se uspješno rješava ugrijavanjem vlastitom toplinom tijela, ili toplinom tijela spasioca (ruke u pazušni predjel, rukavice, tople, suhe čarape, itd.

4. Smrznuti dijelovi tijela moraju potpuno mirovati – moraju se imobilizirati priručnim ili standardnim sredstvima. Prije imobilizacije smrznuti dio mora se omotati mekanom, po mogućnosti vunenom tkaninom. Promrzli dijelovi ne omataju se zavojem niti se smiju navlačiti čarape koje stežu. Fiksacija uz imobilizacijsko sredstvo mora biti labava. Smrznuti donji ekstremiteti moraju biti u povišenom položaju, a položaj ozlijeđenog je ležeći.
5. Ponovno smrzavanje odmrznutih dijelova tijela može uzrokovati još veća oštećenja nego prvobitna smrzotina. Da bi se to spriječilo, treba zahvaćene dijelove tijela labavo omotati mekanom, po mogućnosti vunenom tkaninom i držati bolesnika u toplom. Promrzli dijelovi ne omataju se zavojem niti se smiju navlačiti čarape koje stežu. Smrznuti donji ekstremiteti moraju biti u povišenom položaju, a položaj ozlijeđenog je ležeći. Ako se ponovno smrzavanje nikako ne može spriječiti, bolje je prostupak ugrijavanja odgoditi dok se ne osigura topla prostorija.

6. Ako su smrzotine opsežne, dajte bolesniku tople, zašećerene napitke da bi nadomjestili izgubljenu tekućinu.

Ne smije se:
• NEMOJTE ugrijavati smrznute dijelove tijela ako ih ne možete održavati toplim. Ponovno smrzavanje može prouzročiti još veća oštećenja.
• NEMOJTE za ugrijavanje smrzotina koristiti direktne suhe izvore topline (kao što je radijator, grijalica, termofor, fen). Direktna toplina može uzrokovati oštećenje tkiva.
• NEMOJTE trljati ili masirati smrznute dijelove tijela.
• NEMOJTE otvarati mjehure na smrznutim dijelovima tijela
• Ozlijeđeni NE SMIJE pušiti ili piti alkoholna pića za vrijeme procesa oporavka jer i jedno i drugo može utjecati na cirkulaciju

Prevencija
Budite svjesni čimbenika koji mogu dovesti do smrzotina, kao što je ekstremna hladnoća, mokra odjeća i obuća, jak vjetar, slaba cirkulacija. Slabu cirkulaciju mogu uzrokovati tijesna odjeća ili obuća, neki lijekovi, pušenje, uporaba alkohola te neke bolesti koje oštećuju krvne žile kao što je ateroskleroza ili šećerna bolest.
Prikladno se obucite kad su niske temperature i zaštite istaknute dijelove tijela (nos, uške, šake): radije nosite rukavice bez prstiju; obucite se slojevito, u odjeću koja ne propušta vjetar i vodu. Na noge obucite dva para čarapa (na kožu pamučne, onda vunene); uzmite šal i kapu koja prekriva uši (da spriječite gubitak topline kroz kožu glave).
Prije planiranog dužeg boravka na hladnoći, nemojte pušiti niti piti alkoholna pića, odmorite se i prikladno najedite.
Ako se nađete u jakoj snježnoj mećavi, pronađite zaklon ili povećajte fizičku aktivnost kako bi održavali toplinu tijela.



Izvor fotografije: http://perso.wanadoo.fr/dmtmcham/frostbite.htm



 22. veljače 2005. Uredili:
Tatjana Nemeth Blažić, dr. med.


Objavio: Mario Hemen, ing.





Novo na Zdravlje.hr:

» Svjetski tjedan dojenja 1.–7. kolovoz 2010.

» Natječaj “Vrt i zdravlje”

» Rezultati nagradnog foto natječaja Zdravlje u slici 2010

» Pobijedi HIV i druge spolne infekcije - edukativna igra

» Svjetski dan za sigurnost i zdravlje na radu

Povratak na: NASLOVNICA

ODGOVORI NA UPITE


 VIJESTI


  Pitanje o krvnom tlaku

  Streptococcus agalactiae


 EDUKATIVNI čLANCI


  Simptomi spolno penosivih bolesti

  Ginekološki pregled i spolno prenosive bolesti

  Priprema za laboratorijske pretrage

  PAPA test

  Propolis

  Pšenične klice

  Celijakija

  Sena - čaj od sene

  Grlo, anksioznost

  Kostobolja-giht

  Bazalna temperatura

  Upalna bolest crijeva-Crohn i ulcerozni kolitis

  Upala "slijepog crijeva" - crvuljka

  Liječenje hernie

  Seboroični dermatitis

  Plodni i neplodni dani

  Neplodnost

  Sindrom karpalnog tunela

  Genitalni herpes

  Teškoće gutanja ili disfagija

  Vazektomija

  Upala jajnika

  Psudomonas aeruginosa

  Svrbež

  Rosacea

  Staphylococcus aureus

  Kolesterol

  Tonsillopharyngitis ac. - akutna upala krajnika

  Fulminantna meningokokna sepsa

  Sistematski pregledi - II

  Liječnički pregled za padobrance

  Sistematski pregledi - I

  Infekciozna mononukleoza

  Ozebline - smrzotine

  Depresija

  Meningokokna sepsa

  Periventrikularna hipoksija i opistotonus

  HPV - Humani Papiloma Virus

  Koriokarcinom - Choriocarcinoma

  Condyloma acuminatum

  Poliomiozitis ili dermatomiozitis

  Medicinska hipnoza

  Hemeroidi

  Kreatin kinaza (CK)

  Opadanje kose u dobi od 23 godine te njeno prorjeđivanje

  Alergija na nikal

  Downov sindrom

  Citomegalovirus (CMV)

  Aktinomikoza - Actinomycosis

  Premenstrualni sindrom - PMS









Napomene i upozorenja | O nama | Kontakt | Sadržaj portala | Važne pravne napomene

Zdravlje.hr , prva objava 2003.