|
|
|
Zdravlje na radnom mjestu - S obzirom na činjenicu da zaposleni danas čine gotovo trećinu stanovništva Hrvatske smatrali smo da i na ovoj web stranici treba posvetiti kutak namijenjen zanimljivostima i korisnim savjetima vezanim za zdravlje na radu kao i preventivnu zdravstvenu zaštitu radnika. Stoga ćemo pokušati na popularan način prikazati i obraditi teme koje bi vas mogle zanimati te vam pomoći u očuvanju zdravlja, a u vezi su radnog mjesta odnosno posla kojeg obavljate.
|
Zašto se treba odmarati i koristiti godišnji odmor?
ŠTO ZNATE O UMORU? Približava se doba korištenja godišnjih odmora. Zašto nam je uopće potreban, zašto i kako nastaje umor i kako ga prepoznati.
|
ŠTO JE TO UMOR I ZAŠTO NASTAJE?
Umor je popratna pojava svake čovjekove aktivnosti koja smanjuje njegovu radnu produktivnost i negativno utječe na stav prema radu. Umor je zapravo mješavina subjektivnih osjećaja i objektivnih promjena koje djeluju na radni učinak.
S obzirom na vrstu rada umor može biti psihički kao posljedica intelektualnog rada i tjelesni koji je posljedica fizičkog opterećenja pojedinih mišićnih skupina ili čitavog tijela (opći umor).
S obzirom na brzinu nastajanja razlikujemo akutni i kronični umor. Prve znakove umora često je teško objektivno utvrditi, a upravo je to važno za ona zanimanja u kojima je potrebna velika koncentracija. Neki znakovi umora se neprimjetno akumuliraju i pokazuju tek nakon duljeg vremena.
TEORIJE O NASTANKU UMORA
Klasične teorije umor lokaliziraju pretežno periferno u aktivnom organu i smatraju da su te lokalne (prije svega kemijske promjene) uzrok umora. To su:
1. Teorija intoksikacije tj. nakupljanje razgradnih produkata tijekom rada.
2. Teorija ugušenja: nedostatak kisika potrebnog za razgradnju.
3. Teorija iscrpljenja: nedostatak tvari čijom se razgradnjom dobiva energija za obavljanje rada.
Danas većina autora smatra da se glavna komponenta umora sastoji u kompleksnim promjenama središnjeg živčanog sustava čija je priroda još nepoznata. Pretpostavlja se da se radi o promjenama u retikularnoj i limbičkoj sferi mozga koje obje reguliraju cjelokupnu razinu moždane aktivnosti pa prema tome i funkcionalno stanje cijelog organizma.
AKO STE PRIMIJETILI:
- opadanje kritičnosti u radu,
- slabljenje pažnje,
- promjenu ponašanja i raspoloženja (razdražljivost, lakše uzbuđivanje, sukobi sa okolinom), tada se kod vas javljaju subjektivni znakovi umora.
Objektivni znakovi umora očituju se u:
- smanjenju radnog učinka,
- spontanim prekidima radne aktivnosti,
- učestalom mijenjanju brzine rada,
- funkcionalnim promjenama različitih organa (povećana potrošnja energetskih rezerva),
- poremećajima psihomotorne spretnosti (slabija koordinacija pokreta, pojava suvišnih pokreta tijekom obavljanja rada).
POSLJEDICE UMORA
Sa stajališta proizvodnje: smanjenje radnog učinka
s fiziološkog stajališta: kemijske i funkcionalne promjene organizma (npr. porast mliječne kiseline u mišićima, hipoglikemija)
sa psihološkog stajališta: osjećaj iscrpljenosti, bezvoljnosti, razdražljivosti i promjenjivog raspoloženja.
ŠTO NAJČEŠĆE DOVODI DO UMORA?
- slaba organizacija rada
- neprikladno radno mjesto
- dugotrajan i naporan rad
- slaba prehrana
- bolest radnika
- nemotiviranost za rad
- loši međuljudski odnosi u radnom kolektivu
- nezadovoljstvo u privatnom životu.
IZBJEGAVAJTE PREKOVREMENI RAD
Brojna ispitivanja o odnosu trajanja radnog vremena i umora su pokazala da je spontana brzina rada veća što je radni dan kraći. Radnik se tijekom dugog radnog dana aktivno brani od umora češćim prekidima rada i sporijim tempom rada. Produživanjem radnog vremena značajno se povećava negativno djelovanje umora. Za vrijeme umora produktivnost je niska, a energetska potrošnja povećana. Zato je i korist od skraćivanja radnog vremena to veća što je rad teži i što više umara.
Nagomilavanje umora tijekom godina dovodi do trošenja organizma i skraćivanja radnog života. Zbog toga se ne preporuča prekovremeni rad jer on neminovno dovodi do nagomilavanja umora i iscrpljenja organizma. Sprječavanje umora jedan je od najvažnijih problema psihofiziologije rada.
Pročitajte:
Kako suzbiti umor?
|
|
|
30.
lipnja 2004.
|
Uredili:
Prim. dr. sc. Vlasta Dečković Vukres, dr. med
Objavio: Mario Hemen, ing.
|
Novo na Zdravlje.hr:
» Natječaj “Vrt i zdravlje”
» Rezultati nagradnog foto natječaja Zdravlje u slici 2010
» Pobijedi HIV i druge spolne infekcije - edukativna igra
» Svjetski dan za sigurnost i zdravlje na radu
» Oznake na deklaracijama, trajnost hrane
|
|
|
|
ZDRAVLJE NA RADNOM MJESTU
|
|
VIJESTI
EDUKATIVNI čLANCI
NAJAVE DOGAđAJA
|
|
