|
|
|
Nezarazne bolesti - Kronične nezarazne bolesti obilježava dugotrajni tijek, često su doživotne, mogu smanjiti kvalitetu života, dovesti do invalidnosti i prijevremene smrtnosti te značajno opterećuju zdravstvene fondove.
Demografski trendovi s rastućim brojem starijih osoba i suvremeni način života obilježen mehanizacijom, automatizacijom radnih procesa i kompjuterizacijom, sa sve manje fizičkih opterećenja na radnom mjestu, sedentarni način života, izloženost stresu i po zdravlje štetne životne navike pridonijeli su posljednjih desetljeća značajnom porastu kroničnih nezaraznih bolesti. Na ovim stranicama možete naći informacije o kroničnim bolestima, te savjete za sprječavanje i rano otkrivanje najčešćih kroničnih bolesti.
|
Sigurno na put!
Prošlog vikenda u Hrvatskoj je smrtno stradalo čak 9 osoba. Tri člana jedne obitelji poginula su na mjestu i gotovo u trenutku zaustavljeni su svi njihovi životni planovi. Učinite sve da i vi ne postanete jedna od brojki u crnim MUP-ovim statistikama!
|
Naime, po podacima Hrvatskog savjeta za sigurnost prometa za prošlu godinu, od ukupno 18.764 osobe stradale u prometu (i poginuli i ozlijeđeni) čak 52.7% ili više od 9.700 ih je bilo u dobi od 15 do 35 godina. U drugu skupinu spadaju osobe u dobi od 35 do 55 godina (25%, dvostruko manje nego najugroženija skupina). Po analizi mladi u dobi do 29 godina čine 25-35 posto poginulih u prometu. Rizik stradavanja u prometu, koji ovisi i o broju prijeđenih kilometara, dva puta je veći među vozačima u dobi od 18 do 24 godine, nego među starijima. U prvoj godini vožnje nakon dobivanja vozačke dozvole tri puta je veća vjerojatnost sudjelovanja u prometnoj nesreći nego među vozačima koji imaju devet i više godina provedenih za upravljačem. U drugoj godini vožnje vjerojatnost sudjelovanja u prometnoj nesreći dva puta je veća, nego među vozačima s devet godina iskustva. Mladi vozači su u većem broju zastupljeni u mnogim vrstama prometnih nesreća. Međutim, postoje određene vrste nesreća u kojima je ta zastupljenost posebno izražena. Povećani rizik vezan je uz mlade vozače muškoga spola. Mladi muškarci u dobi između 16 i 19 godina sudjeluju u cestovnom prometu noću sa samo 20%, ali je njihovo sudjelovanje u smrtnim slučajevima u tom periodu 50%. Taj je rizik posebice izražen tijekom vikenda. Kada se promatra vrsta nesreća u kojima mladi vozači najviše sudjeluju, dominiraju nesreće u kojima je sudjelovalo samo jedno vozilo. Mladi vozači često voze velikim brzinama što uzrokuje gubitak kontrole nad vozilom i izlijetanje s ceste.
Mladi i neiskusni vozači su najugroženija kategorija sudionika u prometu. Glavni uzroci velikoj izloženosti pogibelji mladih u prometu su nezrelost, sklonost poduzimanju rizičnih radnji, sklonost samoisticanju, precjenjivanje osobnih sposobnosti, sklonost agresivnom ponašanju i vožnja pod utjecajem alkohola.
Među mladim su vozačima vrlo česte i nesreće kojima je uzrok alkoholiziranost. Istraživanja su pokazala da mladi vozači ne konzumiraju alkohol u većoj mjeri nego njihovi stariji, iskusniji kolege, ali da su izloženi daleko većem riziku kada voze pod utjecajem alkohola. Utvrđena je i činjenica da mladi vozači najviše konzumiraju alkohol vikendom, noću, te da su u tom periodu i najviše izloženi riziku.
Istraživanje provedeno u Norveškoj je pokazalo podatak o relativnom riziku smrtnosti kao posljedice prometnih nesreća. Rizik smrtnosti trijeznog vozača prezentiran brojkom jedan, za alkoholiziranog vozača u dobi od 18 do 25 godina iznosi 901, a za alkoholiziranog vozača u dobi od 25 do 49 godina 142!
NEPRILAGOĐENA BRZINA
Uvjerljivo najčešća pogreška mladih vozača zbog koje se događaju najteže prometne nesreće je nepropisna ili neprilagođene brzina. Ona je bila uzrok u 116 ili 73,9 posto prometnih nesreća. U njima je poginulo 135 ili 75,4 posto svih poginulih u prometnim nesrećama koje su skrivili mladi vozači. Ostatak se odnosi na ostale pogreške vozača. Pogledamo li vrste prometnih nesreća, najčešće je riječ o slijetanjima s kolnika. Slijetanja je bilo u 53 nesreće ili 33,8 posto u kojima su poginule 73 osobe ili 41 posto poginulih.
UKLJUČITE SVJETLA I DANJU!
Bez obzira smatrate li opravdanim ili ne, tumačite li postojeći propis na ovaj ili onaj način, imate li pozitivno ili negativno iskustvo kod nas ili u inozemstvu, savjetujemo iz sigurnosnih razloga: VOZITE S UKLJUČENIM SVJETLIMA – uvijek, bilo danju bilo noću.
NAJČEŠĆA POGREŠKA VOŽNJE AUTO-CESTOM
Vožnja auto-cestom bi trebala biti jedna od najsigurnijih i najkomfornijih. Međutim, prilikom vožnje vrlo velikim brzinama (iznad 120 km/h) i malene pogreške dovode do teških nesreća koje najčešće završavaju smrtnim ishodom ili značajnim invaliditetom. Najčešće pogreške se događaju kad vozač automobila iz desne trake koji vozi znatno manjom brzinom (npr. 80 km/h) odluči pretjecati veće vozilo ili sporo vozilo ispred sebe, pa bez provjere ili podcjenjujući brzinu vozila lijeve trake krene u pretjecanje. Onaj u lijevoj traci može se kretati brzinom od 180 km/h ili više, pa tada postaje jasno da vozilo koje ulazi u njagovu traku brzinom od 90 ili 100 km/h dovodi često do sudara. Stoga prilikom vožnje auto-cestom treba voditi računa da tamo vrijede posebna pravila ponašanja. Također će trebati provoditi rigoroznu kontrolu brzine vožnje, poštivanja ograničenja i provoditi ostale mjere za postizanje bolje sigurnosti na auto-cestama.
ZNATE LI DA POSTOJI DESET PRAVILA ZA SIGURNU VOŽNJU?
Primjenom sigurnosnih pravila u prometu djelujemo preventivno i štitimo sebe i druge sudionike od opasnosti i rizika u prometu. Evo nekih:
1.Voziti prilagođenom i sigurnosnom brzinom
2.Predviđati opasnost u vožnji
3.Voziti se na dovoljnom rastojanju
4.Vidjeti i biti viđen za vožnje
5.U vožnji upozoravati sudionike u prometu o svojim namjerama
6.Svojim načinom vožnje ne ugrožavati druge sudionike u prometu
7.Oprez u vožnji
8.Odabir ceste
9.Ne voziti na granicama sposobnosti
10.Ne voziti pod utjecajem alkohola
KAKO UTVRDITI UVJETE ZA SIGURNO PRETJECANJE
|
|
|
30.
lipnja 2004.
|
Uredili:
dr. sc. Nataša Antoljak, dr. med.
Objavila: Verica Kralj, dr. med.
|
Novo na Zdravlje.hr:
» Natječaj “Vrt i zdravlje”
» Rezultati nagradnog foto natječaja Zdravlje u slici 2010
» Pobijedi HIV i druge spolne infekcije - edukativna igra
» Svjetski dan za sigurnost i zdravlje na radu
» Oznake na deklaracijama, trajnost hrane
|
|
VIJESTI
EDUKATIVNI čLANCI
|
|
