|
|
|
Nezarazne bolesti - Kronične nezarazne bolesti obilježava dugotrajni tijek, često su doživotne, mogu smanjiti kvalitetu života, dovesti do invalidnosti i prijevremene smrtnosti te značajno opterećuju zdravstvene fondove.
Demografski trendovi s rastućim brojem starijih osoba i suvremeni način života obilježen mehanizacijom, automatizacijom radnih procesa i kompjuterizacijom, sa sve manje fizičkih opterećenja na radnom mjestu, sedentarni način života, izloženost stresu i po zdravlje štetne životne navike pridonijeli su posljednjih desetljeća značajnom porastu kroničnih nezaraznih bolesti. Na ovim stranicama možete naći informacije o kroničnim bolestima, te savjete za sprječavanje i rano otkrivanje najčešćih kroničnih bolesti.
|
MLADI VOZAČI I DJECA U PROMETU
U Hrvatskoj je 2000. god. udio mladih vozača (18-24 godine) u nesrećama bio 13,7%, a praktički u svakoj 5. prometnoj nesreći s poginulim osobama sudjelovali su mladi vozači. Isto tako svaki 5. poginuli vozač bio je iz skupine mladih vozača.
Skupina ozljeda u prometnim nesrećama vodeći je uzrok smrti u djece u dobi od 10 godina nadalje.
|
Prema podacima MUP-a analizirajući posljedice prometnih nesreća u kojima sudjeluju djeca zabrinjava podatak da posljednjih godina djeca najviše stradavaju kao putnici u vozilu (51%) i pješaci (37,5%).
Neki od razloga povećanog rizika za stradavanje djece pješaka u prometu :
• mala djeca lako mogu krivo procijeniti sigurnost prelaska ceste
• često nisu svjesna opasnosti u prometu
• teže su uočljiva vozačima,
• manja djeca ne poznaju osnovne prometne znakove
• roditelji često precjenjuju sposobnost njihove djece u snalaženju u prometu
• nerijetko vozači ne poštuju prometne propise
• sva djeca mlađa od 12 godina trebala bi sjediti na stražnjem sjedalu kao najsigurnijem mjestu vozila u slučaju prometne nezgode i po mogućnosti koristiti sigurnosna sjedala.
• djeca pri vožni bicikla ne koriste zaštitnu kacigu |
Prema podacima popisa stanovništva 2001. godine u Hrvatskoj ima 18.411 invalida (12.143 muškarca i 6.286 žena) kod kojih je invalidnost nastupila kao posljedica ozljeda nastalih u prometnim nesrećama.
Sve to uzrokuje potrebu intenziviranja preventivnih programa. Svrha prevencije je smanjiti broj smrtonosnih ozljeda, ozlijeđivanja i invalidnosti uzrokovane prometnim nesrećama. Provodi se interdisciplinarno pa je uz zdravstvo nužno sudjelovanje policije, građevinara, arhitekata, prosvjete, medija, pravnika, psihologa, proizvođača motornih vozila itd.
Što je moguće postići?
 Zemlje s visokim prihodima prve su se motorizirale. One imaju najveći broj motornih vozila i najveći broj kilometara ceste po stanovniku, a njihovo stanovništvo prijeđe najveće udaljenosti po stanovniku godišnje. Usprkos tome imaju mnogo niže stope smrti od ozljeda u cestovnom prometu nego zemlje s niskim i prosječnim prihodima. Tipični primjer je Finska. Kroz posljednjih 30 godina opseg cestovnog prometa povećao se za 200%, ali se godišnji broj umrlih u cestovnom prometu smanjio za 50%. U sličnoj situaciji su i druge zemlje poput Australije, Švedske, Velike Britanije i Sjeverne Irske, te SAD-a.
|
|
|
30.
travnja 2004.
|
Uredili:
Ivana Brkić, dr. med.
Autori:
Prim. dr. Vlasta Hrabak-Žerjavić, dr. med.
dr. sc. Nataša Antoljak, dr. med.
Objavila: Verica Kralj, dr. med.
|
Novo na Zdravlje.hr:
» Svjetski tjedan dojenja 1.–7. kolovoz 2010.
» Natječaj “Vrt i zdravlje”
» Rezultati nagradnog foto natječaja Zdravlje u slici 2010
» Pobijedi HIV i druge spolne infekcije - edukativna igra
» Svjetski dan za sigurnost i zdravlje na radu
|
|
VIJESTI
EDUKATIVNI čLANCI
|
|
